Proud Muslimah

Reci robovima Mojim da govore samo lijepe rijeci



13.01.2008.

Vrijednost mjesec Muharrema i dana Asure

Mjesec Muharrem je prvi mjesec hidžretske godine i jedan od četiri sveta mjeseca. Rekao je Uzvišeni: "Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera, zato u njima sami sebi nepravdu ne činite!" (Et-Tevba, 36) Tj. u tim svetim mjesecima nemojte grijehe činiti jer je griješenje u njima teže.

Ebu Bekre, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, rekao: "...Godina ima dvanaest mjeseci, od njih su četiri sveta. Tri su jedan iza drugog: Zu-l-Ka'de, Zu-l-Hidždže i Muharrem, a Redžeb je između Džumade-l-Ula i Ša'bana" (Buharija).

Rekao je Ibnu Abbas, radiallahu anhuma, tumačeći Allahove riječi: "Zato u njima sami sebi nepravdu ne činite!", tj. jest: ne činite nepravdu u svim mjesecima! A Uzvišeni posebno ističe četiri mjeseca, čini ih svetim i ukazuje na njihovu važnost. Allah je učinio da grijeh u njima bude veći a isto tako i dobro djelo u njima ima veću nagradu...

Rekao je Katade tumačeći pomenuti ajet: "Nepravda u svetim mjesecima je teži propust i veći grijeh od nepravde u drugim mjesecima. Nepravda je, u svakom slučaju, velika, međutim, Allah čini većim ono šta On hoće". Također je rekao: "Allah izabire od Svojih stvorenja odabrane: od meleka i ljudi je odabrao poslanike, od govora je odabrao zikr-spominjanje Allaha, od sve zemlje odabrao je mjesta gdje se sedžde čine (mesdžide), od mjeseci odabrao je Ramazan i svete mjesece, od dana odabrao je petak a od noći odabrao je noć Lejletu-l-Kadr; zato i vi veličajte ono što Allah veliča jer razumni i pametni veličaju ono što Allah učini velikim i odabranim" (Tefsir ibnu Kesira, skraćeno).

 
Vrjednost dobrovoljnog posta u Muharremu
Ebu Hurejre, radiallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, rekao:
"Najbolji post nakon Ramazana je post Allahovog mjeseca Muharrema" (Muslim). Mjesec Muharrem je u ovom hadisu prisvojen Uzvišenom Allahu što upućuje na njegovu vrjednost i veličinu.

Hadis svojom vanjštinom upućuje na to da je propisano postiti cijeli Muharrem, međutim vjerodostojno je prenešeno da Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, nije niti jedan mjesec u cijelosti postio osim Ramazana, pa se stoga ovaj hadis shvata kao podsticaj na mnoštvo posta u Muharremu a ne na post cijelog Muharrema.

Vjerodostojno je prenešeno da je Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, povećavao dobrovoljni post u Ša'banu a što se tiče Muharrema moguće je da mu je vrjednost posta tog mjesece objavljena pred kraj života i da nije bio u mogućnosti da ga posti (Nevevijev komentar Muslimovog sahiha).

 
Ašura kroz istoriju
Rekao je Abdullah ibnu Abbas radiallahu anhuma:
"Kada je Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, došao u Medinu vidio je da Jevreji poste dan Ašure, pa je upitao: Zbog čega to radite?

Odgovorili su: Ovo je vrijedan dan. U njemu je Allah spasio Israilićane od njihovog neprijatelja pa je Musa a.s. postio taj dan.

 Na to Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, reče: Ja sam bliži Musau nego vi! Pa je Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, postio taj dan i naredio da se posti" (Buharija).

Imam Ahmed bilježi ovu predaju uz dodatak: "...To je dan u kojem je Nuhova lađa pristala na brdu Džudijj, pa je Nuh a.s. postio taj dan iz zahvalnosti Allahu". U drugoj predaji kod Buharije još je zabilježeno da je Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, rekao: "Vi ste bliži Musau nego oni pa postite taj dan!".

Post dana Ašure je bio poznat još u džahilijjetu prije islama. A'iša radiallahu anha je rekla: "Ljudi su u vrijeme džahilijjeta postili taj dan". Rekao je Kurtubi: "Moguće je da su Kurejšije postili taj dan oslanjajući se na ranije šerijate poput Ibrahimovog alejhi selam" Također, je vjerodostojno prenešeno da je Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, postio dan Ašure u Mekki prije hidžre u Medinu (Fethu-l-Bari).

 
Vrjednost posta Ašure
Rekao je ibnu Abbas, radiallahu anhuma:
"Nisam vidio da Allahov poslanik, sallallahu alejhi we selleme, toliko nastoji postiti dan smatrajući ga boljim od drugih kao što je nastojao postiti ovaj dan, dan Ašure, i ovaj mjesec, mjesec Ramazan" (Buharija).

U drugom hadisu je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we selleme: "Doista smatram da će post dana Ašure biti iskup za grijehe učinjene u predhodnoj godini" (Muslim). Ovo je jedna od brojnih Allahovih blagodati prema nama. Postom jednog dana briše nam grijehe cijele godine. Kasnije će biti govora na koje grije se to odnosi.

 
Koji dan je Ašura?
Dan Ašure je deseti dan Muharrema. Rekao je Ibnu Abbas radiallahu anhuma:
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, je naredio da se posti dan Ašure – deseti dan Muharrema" (hadis bilježi Tirmizi i kaže o njemu: hasen sahih).

 
Post devetog dana uz deseti
Rekao je ibnu Abbas radiallahu anhuma: "Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, je postio dan Ašure i naredio da se posti, pa su rekli: Allahov Poslaniče to je dan kojeg slave Jevreji i Kršćani! Na to je Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, rekao:
Kada dođe naredna godina postit ćemo, ako Bog da, deveti dan. Međutim prije nego je došla naredna godina Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, je preselio" (Muslim).

Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, je postio deseti dan Muharrema i naumio je postiti deveti dan pa je stoga pohvalno postiti deveti dan uz deseti. Dekle, post Ašure ima različite stepene; najniži stepen je da se posti samo deseti dan, iznad toga je da se posti deveti dan uz deseti, a najbolje je u Muharremu što više postiti.

Učenjaci su govorili o mudrosti zbog koje je propisano da se posti deveti dan uz deseti pa su rekli:

- Time se želi da se muslimani razlikuju od Jevreja koji poste samo deseti dan.
- Želi se spojiti post dana Ašure sa drugim danom, kao što je Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, zabranio da se posti petak osim ako se uz njega posti četvrtak ili subota.
- Deveti dan se posti iz opreza, u slučaju da se pogriješi u računanju početka mjeseca i viđenju mlađaka; jer tada će deveti dan biti u stvari deseti.

Najprihvatljivije mišljenje od ova tri pomenuta je prvo. Rekao je ibnu Tejmijje rehimehullah: Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, je u brojnim hadisima zabranio poistovjećivanje sa Jevrejima i Kršćanima, kao što je rekao o Ašuri: "Dočekam li slijedeću godinu sigurno ću postiti deveti dan" (Fetava ibnu Tejmijje, 6. dio). Ibnu Hadžer, rahimehullahu, je komentarišući pomenuti hadis rekao: "Odluka Poslanika, sallallahu alejhi we selleme, da posti deveti dan može se razumijeti da nije htio postiti samo deveti dan nego je htio da uz deseti posti i deveti iz sigurnosti i opreza (kako bi pouzdano znao da je postio deseti dan) ili s namjerom da se razlikuje od Jevreja i Kršćana. Ovo zadnje mišljenje je ispravnije kao što se razumije iz drugih predaja kod Muslima" (Fethu-l-Bari).

Ipak nije pokuđeno postiti samo deseti dan bez da se uz njega posti dan prije ili poslije. Post desetog dana – dana Ašure je iskup za predhodnu godinu (Fetava ibnu Tejmijje, 5. dio).

Poslanik, sallallahu alejhi we selleme, je zabranio da se petak ili subota odlikuje postom mimo ostalih dana. Pokuđenost posta petkom ili subotom prestaje ukoliko se uz njih posti dan prije ili poslije ili ako se desi da post tog dana bude zbog drugog propisanog razloga, kao na primjer osoba koja posti Davudov post kada se desi da dan posta bude petak ili subota, ili kada dan Arefata ili Ašure bude u jednom od ta dva dana, u tom slučaju nije pokuđeno postiti samo petak ili subotu.

 
Nejasnoće oko nastupanja mjeseca Muharrema
Rekao je imam Ahmed:
"Onaj ko nije siguran kada je nastupio Muharrem neka posti tri dana kako bi bio siguran da je postio deveti i deseti dan Muharrema" (El-Mugni).

Onaj ko ne zna tačno kada je nastupio Muharrem a želi da sigurno posti deseti dan računat će da je Zu-l-Hidždžet imao trideset dana, kao što je pravilo, a zatim će postiti deveti i deseti dan. A ko želi da sigurno posti i deveti dan postit će osmi, deveti i deseti dan (ako je Zu-l-Hidždže imao 29 dana postio je deveti i deseti dan zasigurno). Post dana Ašure je pohvalan i nije obavezan pa stoga i nije naređeno da se prati viđenje mlađaka Muharrema kao što je to naređeno za mjesec Ramazan i Ševal.

 
Grijesi koji se brišu postom dana Ašure
Rekao je imam Nevevi, rahimehullahu, pojašnjavajući na koje grijehe se misli kada se govori o iskupu određenim dobrim djelom poput posta Ašure: "To je iskup za sve male grijehe, tj. briše sve grijehe osim velikih". Zatim je rekao: "Post dana Arefata je iskup za dvije godine, post dana Ašure je iskup za jednu godinu, kada klanjač izgovori riječ 'amin' u vremenu kada to izgovaraju meleci brišu mu se raniji grijesi...sve spomenuto su sredstva kojim se iskupljuju grijesi pa ako bude bilo malih grijeha to će ih pobrisati, a ako ne bude bilo malih niti velikih grijeha pisat će se dobra djela i povećavati stepeni, a ako ne bude malih grijeha ali bude velikih nadamo se da će umanjiti velike grijehe" (El-Medžmu', 6. dio).

Rekao je ibnu Tejmijje rahimehullahu: "Iskup koji se ostvaruje abdestom, namazom, postom Ramazana, dana Arefata ili Ašure odnosi se samo na male grijehe" (Fetava ibnu Tejmijje, 5. dio).

Ima onih koji se zavaravaju oslanjajući se na post Ašure ili dana Arefata; govore sebi: post Ašure je pobrisao grijehe jedne godine i još uz to post dana Arefata će mi povećati deredže! Ibnu Kajjim rahimehullahu kaže: "A ne zna ovaj zanesenjak da su Ramazan i pet propisanih namaza vredniji i bolji od posta dana Arefata i Ašure, a oni su iskup za grijehe koji se urade između njih ukoliko se ne čine veliki grijesi" (Fikska enciklopedija, 31. dio).

Sredstvo za brisanje velikih grijeha je tevba (pokajanje). Rekao je Uzvišeni Allah: "Reci: O robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti. On, doista, mnogo prašta i On je milostiv" (Ez-Zumer, 53).  "Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti" odnosi se na onog ko se iskreno pokaje, a to je onaj ko ostavi grijeh, čvrsto odluči da ga neće ponovo činiti i žali zbog toga što je ranije činio taj grijeh.

 
Post Ašure za onog ko je dužan napostiti Ramazan
Različita su mišljenja fekiha po pitanju propisa dobrovoljnog posta onom ko nije napostio propustane dane Ramazana:

Hanefijski učenjaci su stava da je takvom dozvoljeno postiti dobrovoljni post bez pokuđenosti, jer nije obavezan da u tom vremenu napašta propustane dane.

Malikije i Šafije vide da je to dozvoljeno uz pokuđenost, jer iz toga proizlazi odgađanje vadžiba.

Hanbelije su mišljenja da je dobrovoljni post prije napaštanja Ramazana haram, i da nije ispravan, pa je obavezno prvo početi sa napaštanjem propustanih dana (Fikska enciklopedija, 28. dio).

U svakom slučaju dobro je da se požuri sa napaštanjem propuštenih dana kako bi se mogao postiti dan Arefata i Ašure bez ikakve smetnje ili sumnje.

Izvor: Studio-Din 




KALENDAR



LOGO BLOGA

Proud Muslimah


MOJI PRIJATELJI

Uvijek sluga nikad Gospodar
Trijumf Istine
hadzinica
Tišina
RAHAT ĆOŠE
Hikaje- mudrosti
Bosnian nasheeds
Đul
Moj put
Qalb
DOWA.
DEVER DUNYA
photo.factory
seherbosna
HADISI
Prirodna kozmetika
Moj Slatki Sunet
Old postcards of Bosnia
Ograničena vremenom
FotoTalk
Na putu u nepoznato
Dunyaluk
inartina
bosanka u Aziji Pacifik
Alejhisselam
Tisina duse
Aginicin halvat
WOMEN OF THE VEIL
Lijepe DOVE
HTML TUTOR ZA BLOG
Children of islam
Ne tuguj
DIZAJN ZA BLOGGER.BA
Namaz u Islamu
Ramazanski kutak
Slikom da ti kazem
više...






Moji Linkovi












YouTube




BROJAČ POSJETA

56381